Lekar specijalista higijene je doktor medicine specijalista u javnom zdravlju. Bavi se prevencijom i lečenjem poremećaja zdravlja koji nastaju usled delovanja različitih faktora životne sredine na čoveka. Sprovodi medicinsku nutritivnu prevenciju i medicinsku nutritivnu terapiju za različita oboljenja.
Nepravilna ishrana predstavlja vodeći faktor rizika za nastanak različitih hroničnih bolesti. Unos hrane bogate zasićenim i trans mastima, prevelik unos soli, prekomeran unos alkohola i gojaznost kao posledica neuravnoteženog unosa i potrošnje energije, doprinose povećanju rizika.
Gojaznost predstavlja najčešći metabolički poremećaj i može se smatrati odgovornom za nastanak brojnih drugih hroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa, bolesti lokomotornog aparata kao i pojedinih malignih bolesti.
Specijalistički pregled traje oko 30-40 minuta, a po potrebi i duže. U našoj ordinaciji pregled traje onoliko koliko je potrebno da se pacijentu pruži nega na najvišem mogućem nivou.
Pregled je bezbolan i ne zahteva posebnu pripremu.
Prepisivanje terapije ili suplementacije ukoliko je potrebna.
Hronične bolesti predstavljaju vodeći uzrok umiranja u svetu, u pet od šest regiona Svetske zdravstvene organizacije. Iako dobrim delom preventabilne, danas predstavljaju vodeće uzroke obolevanja, odsustvovanja sa posla i prevremenog umiranja u svim zemljama Evrope.
Prema podacima zdravstvene statistike, vodeći uzroci umiranja u svetu su povišen krvni pritisak (odgovoran za ukupno 13% svih smrtnih ishoda), pušenje (9%), povišen nivo glikemije (6%), fizička neaktivnost (6%) i prekomerna telesna masa i gojaznost (5%). Trend javljanja ovih bolesti u sve ranijem životnom dobu posebno zabrinjava.
Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije, ispitivalo je navike u ishrani našeg stanovništva. Rezultati istraživanja su pokazali da naše stanovništvo nedovoljno konzumira voće i povrće, nedovoljno konzumira ribu, proizvode od celog zrna žitarica (integralne), kao i mlečne proizvode, dok sa druge strane u ishrani prekomerno koristi visoko industrijski prerađenu hranu, masnoće životinjskog porekla u pripremi hrane, velike količine soli i proizvode od rafinisanih žitarica (belo brašno).
Brojna istraživanja vodećih autoriteta u oblasti ishrane sugerišu da je poštovanje principa mediteranske ishrane povezano sa smanjenjem rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, smanjenjem stopa obolevanja od karcinoma različitih lokalizacija, čak i ukupnog mortaliteta. Kardioprotektivni efekti mediteranske ishrane, posebno na polju primarne prevencije su dobro dokumentovani.
Veliki broj ljudi je prinuđen da nastavi sa redovnim dnevnim aktivnostima odmah nakon oporavka od covida-19. Neki od njih su primorani zbog posla, a neki odmah nakon oporavka kreću sa iscrpljujućim vežbanjem da bi se što pre vratili u formu. Ukoliko te aktivnosti uključuju veće, a nekad čak i manje fizičke napore, može doći do […]
Moždani udar ili šlog nastaje kada se prekine dotok krvi u deo mozga. Najšeće je uzrok ateroskleroza i formiranje aterosklerotskih plakova koji postepeno sužavaju lumen krvnog suda dok ga u kranjem potpuno ne zapuše. Takođe neke srčane aritmije kao što je atrijalna fibrilacija dovode do stvaranja krvnog ugruška (tromba, embolusa) u levoj pretkomori srca […]
Tokom svog kliničkog rada dr sci. med. Miroslava Sladojević, internista-kardiolog, prepoznala je učestala pitanja koja joj postavljaju pacijenti tokom kardiološkog pregleda koje sprovodi u svojoj internističko-kardiološkoj ordinaciji LIMANA. Doktorka dr sci. med. Miroslava Sladojević pripremila je odgovore na najčešća pitanja svojih pacijenata na osnovu dostupnih podataka iz literature i dasadašnjih objavljenih rezultata velikih studija, kako […]
Želiš da dobijaš savete o zdravlju i informacije od nas?