Bolesti srca i krvnih sudova su već decenijama unazad vodeći uzrok oboljevanja, radne nesposobnosti, izostajanja sa posla i prevremene smrtnosti (pre 65. godine) u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, ishemijska bolest srca predstavlja najčešći uzrok smrti u svetu odnoseći preko 7.4 milona života godišnje, što čini 13.2% svih smrtnih ishoda. Pored toga, svaki šesti muškarac i svaka sedma žena u Evropi umre od infarkta miokarda.
Sprečavanje bolesti srca je veliki izazov za javno zdravlje. Do sada su lekari imali dobre, ali ograničene mogućnosti da otkriju ko je pod rizikom da oboli od kardiovaskularnih bolesti.
Oko polovine rizika uzrokuje životni stil – koliko i šta jedete, koliko alkohola pijete, da li pušite? Koliko i u kojoj meri se bavite fizičkom aktivnošću? Sve ovo predstavlja faktore koji značajno utiču na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ali, šta je sa drugom polovinom?
Druga polovina rizika je u našim genima i do skoro je bilo gotovo nemoguće proceniti taj rizik. Ono što je bilo moguće je ispitati pacijenta o porodičnoj anamnezi i srčanim oboljenjima, proveriti krvni pritisak i gojaznost. Ali, nije bilo moguće zapravo ispitati gene.
Sada to činimo vrlo jednostavnim i bezbolnim testom – poligenetskim testiranjem na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Koristeći CardioScore DNK test, nudimo pacijentima pristup genetskim zdravstvenim informacijama koje su neprocenjivo sredstvo za personalizaciju planova prevencije. CardioScore obavlja analizu polimorfizama pojedinačnih nukleotida raspoređenih duž genoma da bi se procenio poligenetski rezultat povezan s povećanim rizikom od razvoja koronarne arterijske bolesti.
Poligenetska ocena rizika je vrednost izračunata i izmerena kao suma rizika različitih oblika jednog istog gena.
Visoka vrednost poligenetske ocene na rizik pokazuje da pacijent ima veći rizik razvoja koronarne bolesti nego prosečna osoba. Rizik može biti od 3 do 5 puta veći od prosečne osobe. Visoka vrednost ne znači nužno da će se bolest sigurno razviti, već da postoji veća mogućnost da se bolest razvije, nego kod prosečne osobe.
Postoje mnogi faktori načina života koji mogu da doprinesu i promene apsolutni rizik. Na primer, rizik od koronarne bolesti varira na osnovu starosti i životnih navika.
Cilj ovog testa je da doktor i pacijent budu u mogućnosti da preventivno reaguju na bolest, kako se ne bi ni pojavila.
Važno je napomenuti da rezultati analize nemaju dijagnostičku vrednost. Cilj ovog testa i analize je da lekar može da zna koliki je genetski rizik od razvoja bolesti za nekog pacijenta. Na taj način, svakom pacijentu će se pristupiti posebno.
Visok BMI, porodična anamneza, pušenje cigareta, visok krvni pritisak ili visok nivo LDL-a samo su neki od karakteristika koje upućuju da treba da uradite CardioScore test. U prisustvu visokog poligenog rezultata ovi pacijenti dostižu 10-godišnji rizik od 20% čak i u ranom uzrastu, što zahteva upotrebu personalizovanih intervencija i terapija.
CardioScore testu bi trebalo da se podvrgnete ako:
CardioScore test treba obaviti i 10 godina ranije, ako:
Želiš da dobijaš savete o zdravlju i informacije od nas?